Udruga Ivana Perkovca sudjeluje u projektu pod nazivom “Mrežni okvir “Ča-Kaj-Što” sastavnice hrvatskoga identiteta

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

U proteklom vremenu karantene i socijalne izolacije držali smo se slogana #osatnidoma te posvetili radu na projektu u kojem smo supartneri s Odjelom za matematiku Sveučilište u Osijeku.

Projekt financira Zaklada Adris (Program: Stvaralaštvo, ekologija, baština i dobrota), a nastavlja se na projekt iz 2018. godine pod nazivom “Hrvatski jezik u mrežnom oblaku svjetskih jezika”.

Prvim projektom otvorio se novi put modernoga proširenja identiteta hrvatskoga jezika i hrvatske kulturne baštine te je stvoren i provjeren SSF rječnik/tezarij standardnoga jezika s oko milijun pojavnica te njegova uključenost u lingvistički oblak (LLOD cloud) svjetskih jezika.

S novim projektom se te iste riječi proširuju čakavskim, kajkavskim i štokavskim inačicama, a nama kajkavcima ikavcima bit će od velike pomoći naš objavljeni Mrežni rječnik http://ikavci.ihjj.hr/ te Zvučni atlas hrvatskih govora (V. Piškorec; I. Kurtović Budja) http://hrvatski-zvucni-atlas.com/
u kojem rečenice na ikavskoj kajkavštini kazuje članica Udruge Ivana Perkovca i umirovljena učiteljica Štefica Hanzir.
“Mrežni okvir “Ča-Kaj-Što” – sastavnice hrvatskoga identiteta -omogućit će nam dopunjavanje jezičnoga blaga ikavske kajkavštine te ćemo uz postojećih 11.000 objavljenih riječi dodati, do sada novoprikupljenih tisuću riči!

O projektu:

“U SSF tezariju će se uz “ča-kaj-što” zvučni zapis riječi, pojaviti i zvučni zapis višerječnica (frazema, poslovica i sl.) – pravoga blaga jednoga naroda, uz geolokaciju izvorišta. S naglašenom vremenskom osi, pak, spremat će se (i po želji pretraživati) digitalizirani dokumenti svih hrvatskih govora i narječja te bibliografski podatci o autorima tiskanih ili transkribiranih djela. Ishod i doprinos projekta ogleda se u modernoj izvedbi integracije SSF mrežnoga okvira, digitaliziranih dokumenata, zvučnih zapisa te programskih temelja za ostale multimedijske objekte (slika, video) i to sve u geografsko-vremenskim koordinatama.Povezivanjem s udrugama koje se u lokalnoj zajednici trude i rade na očuvanju materinskoga govora, projekt ostvaruje najvažniji cilj svakoga bavljenja baštinom: povezivanje znanosti i nositelja kulturnoga dobra.
Suradnici na projektu: Domagoj Ševerdija, Mario Essert, Marko Orešković, Josip Užarević, Suzana Molčanov, Zrinka Jelaska, Ivana Kurtović Budja, Jasna Horvat, Marko Landeka, Krešimir Landeka, Milan Kranjčević

Trajanje projekta: listopad 2019. – siječanj 2021.”